Prije nego išta posijete u augustu, izračunajte jednu stvar, jer bez toga sve ostalo nema smisla

Razlog je jednostavan.

Svaka biljka ima broj dana koji joj treba od sjetve do berbe, a to piše na vrećici sa sjemenom.

Ako je do prvog mraza ostalo manje dana nego što biljci treba, ona neće stići sazreti, bez obzira koliko dobro o njoj brinuli.

Kako se taj račun radi

Baštovan James Prigioni objašnjava postupak na vlastitom primjeru.

U kraju u kojem živi prvi mraz obično dolazi oko 15. oktobra. To znači da od početka augusta ima oko 75 dana.

Sve što traži manje od toga ima smisla sijati, a ono što traži više nema.

Isti račun radi svugdje. Treba znati okvirni datum prvog jesenjeg mraza u vašem kraju, izbrojati koliko je dana do tada ostalo i birati sorte koje sazrijevaju u tom roku.

Prigioni upozorava i na dvije stvari.

Prva je da to nije matematički precizno, jer uvijek postoji mogućnost da mraz dođe ranije ili kasnije. Druga je da treba ostaviti rezervu, jer biljke krajem ljeta napreduju sporije nego u junu, zbog kraćih dana i hladnijih noći.

Zašto biljke usporavaju iako je i dalje toplo

Ovo je dio koji objašnjava zašto rezerva mora postojati.

Biljke rastu zahvaljujući svjetlosti, a ne samo toplini.

U junu dan traje oko petnaest sati, a krajem septembra oko dvanaest. To je tri sata manje svjetlosti dnevno, i to svakog dana.

Zbog toga ista biljka posijana u augustu raste sporije nego ona posijana u proljeće, i rok s vrećice u praksi bude duži.

Šta se sije sada

Kada je račun gotov, izbor je jasan.

Rotkvica je najbrža. Kod pojedinih sorti od sjetve do berbe treba nekoliko sedmica. Preporučuje se sijati u razmacima od sedam do deset dana, da bi rod bio postepen umjesto sav odjednom.

Rukola brzo niče, a mladi listovi se mogu rezati više puta s iste biljke.

Zelena salata se sije krajem augusta, najbolje na mjestu koje je dio dana u hladu.

Špinat se sije u drugoj polovini augusta, kada noćne temperature počnu padati, jer slabo podnosi vrućinu.

Mrkva traži sorte koje sazrijevaju za šezdeset do osamdeset dana.

Uz to se u ovom periodu sade i blitva, matovilac, kineski kupus, korabica i poriluk.

Vrućina koja sprječava klijanje

Postoji zamka koja se javlja upravo u ovom mjesecu.

Dio sjemena, prije svega salata i špinat, slabo klija kada je zemlja pretopla.

Zato se u najtoplijim danima isplati sačekati nekoliko dana ili sijati predveče, a gredicu zasjeniti dok sjeme ne nikne.

Zemlja mora ostati ravnomjerno vlažna. Ako se osuši i pa opet natopi, mlade biljke stradaju odmah nakon nicanja.

Zbog toga se za dio kultura preporučuje sjetva u posudama, gdje se uslovi lakše drže pod kontrolom, pa se sadnice kasnije presade.

Šta uraditi s gredicom prije sjetve

Gredica na kojoj je nešto već raslo nije spremna za novu sjetvu.

Tlo treba lagano prekopati po površini i pognojiti organskim gnojivom, jer je prethodna kultura iz njega izvukla dio hrane.

Vrijedi paziti i na plodored, dakle ne sijati istu vrstu na isto mjesto. Biljke iz iste porodice troše iste tvari i privlače iste bolesti, pa se u tlu s vremenom nakuplja ono što im škodi.

I posljednja stvar koju baštovani ističu: korov raste i po najvećoj žegi, jer mu je dovoljna jutarnja rosa. Ako se gredica ne očisti prije sjetve, korov će nadrasti sve što posijete.